LAŽ

LAŽ

Potamnite noći, oči i duša nejasna

javljam se iz bola, vatra me žarila

o, tugo što stojiš od onog petka

šaljem te po vjetru, ispi je do dna.

Darovala sebe, tebi

ljubila ti oči od umora usnule

šapat zamotan u valove tajne

odala dane koje sanjam, snove sto želim.

Gdje ti je put, ne pripadaš nikome

ničiji, pa ni sam svoj,

život bridi od ljubavnih sudara

duša pohabana, srce kameno.

Trackback URL: http://www.blog.rs/trackback.php?id=174984